Blagdani u Republici Hrvatskoj su:

U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.

Spomendani u Republici Hrvatskoj su nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, te 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora.

Nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.

Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora.

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.

Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.

Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 14/91.).